Zajednički nervni sistem: Zašto psi danas pucaju pod pritiskom naših života?

Zajednički nervni sistem: Zašto psi danas pucaju pod pritiskom naših života?

Epidemija anksioznosti kod pasa: Šta se tu zapravo dešava?

U poslednjih nekoliko godina jedna tema sve češće izlazi na površinu u svetu odnosa između ljudi i pasa. To je porast anksioznosti kod pasa. Ono što je nekada smatrano pojedinačnim problemom ili izuzetkom, danas postaje obrazac koji se pojavljuje u gotovo svim društvima u kojima psi žive blisko sa ljudima.

O ovoj pojavi danas se govori u naučnim istraživanjima, u veterinarskoj praksi, u radu trenera pasa, ali i u velikim medijima. Nedavno je čak i New York Times posvetio opširno istraživanje upravo ovom fenomenu, pokušavajući da razume zašto sve veći broj pasa pokazuje znake stresa, straha, razdražljivosti ili separacione anksioznosti.

Promenjeni uslovi života i rast stresa

Za mnoge ljude to deluje iznenađujuće. Psi su oduvek živeli uz ljude, pa se postavlja pitanje zašto se sada odjednom govori o epidemiji anksioznosti. Međutim, ako pažljivo posmatramo način na koji danas psi žive, možda odgovor nije tako iznenađujući. Savremeni pas često živi u prostoru koji je oblikovan ljudskim tempom života. Stanovi, zatvoreni prostori, promenjeni ritmovi kretanja, emocionalni pritisak koji ljudi nose iz svakodnevnog života, sve to stvara okolinu koja je veoma drugačija od one u kojoj se odnos čoveka i psa razvijao tokom hiljada godina. U takvom okruženju pas nije samo posmatrač. On je deo sistema.

U svojoj knjizi „Opsima i buđenju“ koju sam napisao 2018. pokušao sam da opišem upravo ovu dimenziju odnosa između ljudi i pasa. Još tada sam pisao da će se u narednim godinama pojaviti sve više problema u ponašanju pasa ako ne počnemo da razumemo dublje veze između čoveka i životinje. Nakon pandemije to je postalo još mnogo jasnije. Danas živimo u svet koji sam opisao pre skoro deset godina. Razlog za to ne nalazi se samo u treningu ili u načinu vaspitanja psa. On se nalazi u nečemu mnogo suptilnijem.

Pas i sadašnji trenutak: Kako nas psi uče da živimo ovde i sada
Products

Sasha Riess formula

Psi kao nosioci energetskih obrazaca

Psi žive u polju odnosa sa čovekom. Jedan od naučnika koji je pokušao da objasni ovakve pojave bio je biolog Rupert Šeldreik. On je opisao koncept morfičkih polja, odnosno informacionih polja koja povezuju živa bića kroz obrasce ponašanja i iskustva. U kontekstu odnosa između ljudi i pasa, ta ideja otvara mogućnost da psi ne reaguju samo na spoljašnje događaje, već i na emocionalne i energetske obrasce u kojima žive.

Kada posmatramo odnos između psa i njegovog vlasnika, često možemo videti da se ponašanje psa menja zajedno sa emocionalnim stanjem čoveka. Pas reaguje na napetost, na nesigurnost, na promene raspoloženja. On registruje promene u nervnom sistemu ljudi mnogo pre nego što ih mi sami postanemo svesni. Zbog toga pas ponekad postaje nosilac napetosti koja zapravo ne potiče iz njega. Kada takvo stanje traje dugo, organizam psa počinje da pokazuje znakove stresa. Nervni sistem postaje osetljiviji, tolerancija na stimuluse se smanjuje, a reakcije postaju intenzivnije nego ranije.

Treći talas evolucije pasa i poruke sa filmskog platna
Simptomi koje pokazuje anksioznost pasa u svakodnevnom životu

U tišini pogleda, pas nam često govori više nego u hiljadu situacija.

Simptomi koji zahtevaju razumevanje sistema

Tada se pojavljuju simptomi koje danas sve češće opisujemo kao anksioznost kod pasa. Pas može početi da pokazuje strah od zvukova, preteranu uznemirenost kada ostane sam, nagle reakcije na situacije koje ranije nisu bile problem ili stalnu napetost koja deluje kao da nema jasan uzrok. U takvim situacijama često pokušavamo da rešimo problem kroz trening ili kontrolu ponašanja. Međutim, ako je pas deo šireg emocionalnog sistema, onda ponašanje nije samo pitanje discipline. Ono je često signal. Signal da nešto u odnosu između čoveka i psa traži ravnotežu.

To ne znači da su psi samo pasivni odraz ljudi. Oni imaju sopstvenu biologiju, sopstveni temperament i sopstvene reakcije na svet. Ali njihov nervni sistem je izuzetno osetljiv na odnose u kojima žive. Zato nije slučajno što danas, u vremenu u kojem ljudi žive pod velikim psihološkim pritiskom, vidimo i rast problema u ponašanju kod pasa. Možda je upravo pas prvi koji pokazuje da sistem u kojem živimo nije u ravnoteži.

Ako ovu pojavu posmatramo samo kao problem psa, lako možemo promašiti širu sliku. Ali ako je posmatramo kao deo odnosa između čoveka i životinje, ona može postati važna informacija. Informacija da odnos između ljudi i pasa ulazi u novu fazu. Psi su hiljadama godina živeli uz ljude i razvili izuzetnu sposobnost da čitaju naše emocije, naše pokrete i naše namere. Ta sposobnost je deo njihove evolucije. Možda je upravo zato pas danas jedan od prvih pokazatelja promena u našem načinu života. Ne zato što je slab, nego zato što je povezan. I možda nas upravo kroz tu povezanost podseća na nešto što savremeni život često zaboravlja. Da odnos između čoveka i psa nije samo zajednički prostor stanovanja. To je zajednički nervni sistem.

Članak je prvobitno objavljen kao kolumna na portalu Svet Plus

Ne propustite besplatan priručnik  koji će vam pomoći da uredite svoj odnos sa psom.

 

Svesni smo da prepoznavanje ovih obrazaca može biti preplavljujuće. Teško je samostalno uvideti gde sistem puca kada ste i sami deo njega. Zato je tu Luka.

Luka je odrastao uz Sašu, pse i principe „Svesnog vlasništva“. On ne dolazi da dresira vašeg psa, već da vam pomogne da razumete jezik kojim vaš zajednički nervni sistem komunicira. Kroz tročasovne konsultacije u vašem domu, Luka analizira vaše okruženje, komunikaciju i energiju, postavljajući temelje za trajni mir.

Jedna uplata donosi doživotnu podršku. Uz beskompromisnu promociju Saša Riess formule, Luka je tu da vam pokaže put ka isceljenju koji počinje u vašem dnevnom boravku.

Kontaktirajte Luku na 065-317-0390 i započnite promenu već danas.

 

Pridružite se Viber grupi Pure Love and Harmony 

Mineral tišine i bola: Šta je zapravo kalcijumova školjka?

Mineral tišine i bola: Šta je zapravo kalcijumova školjka?

Mineral tišine i bola

Kalcijumova školjka: Kako telo psa gradi zaštitu kada emocije postanu preteške

Kalcijum je verovatno najpogrešnije shvaćen mineral u ishrani pasa. Naučeni smo da ga povezujemo sa snagom, kostima i stabilnošću. Kada pas raste, dodajemo kalcijum. Kada pas slabi, dodajemo kalcijum. Kada se pojavi problem sa zubima ili kostima, prvi impuls je gotovo uvek isti, treba još kalcijuma. Ali telo ne funkcioniše po principu količine. Funkcioniše po principu dostupnosti.

Jer postoji velika razlika između kalcijuma koji postoji u tkivu i kalcijuma koji je živ, pokretan i biološki aktivan. Organizam može imati višak kalcijuma, a istovremeno patiti od njegove funkcionalne nestašice. Upravo tada počinje ono što možemo nazvati kalcijumova školjka.

Odbrambeni mehanizam i unutrašnji oklop

Kalcijumova školjka nije bolest. To je odbrambeni mehanizam organizma. Kada je pas izložen dugotrajnom stresu, bilo fizičkom, emocionalnom ili metaboličkom, telo pokušava da se zaštiti od preopterećenja nervnog sistema. Jedan od načina zaštite jeste taloženje kalcijuma u tkivima.

Kalcijum tada prestaje da cirkuliše i počinje da se skladišti. Tkiva postaju rigidnija, reakcije sporije, a percepcija sveta prigušenija. Pas ne mora delovati smirenije, naprotiv, može postati izrazito anksiozan, napet ili preosetljiv, jer organizam više ne funkcioniše u protočnom balansu. Zaštitni režim tela može se ispoljiti u dva pravca ponašanja: pas može postati povučen i energetski zatvoren, ali jednako često može naglo postati razdražljiv, anksiozan ili čak agresivan. Nervni sistem tada ne reaguje na realnost proporcionalno, već kroz unutrašnji osećaj ugroženosti koji nastaje kada telo izgubi sposobnost fine regulacije.

To je kao da telo pravi oklop.

Naslage kamenca i skrivena kalcijumova školjka

Jedan od prvih vidljivih znakova tog procesa često se pojavljuje tamo gde ga najmanje povezujemo sa metabolizmom, na zubima. Naslage kamenca nisu samo pitanje higijene ili genetike. One mogu biti spoljašnji trag unutrašnjeg taloženja minerala. Organizam izbacuje višak neiskorišćenog kalcijuma tamo gde može, jer ne zna gde da ga upotrebi.

Paradoks je očigledan. Pas ima naslage kalcijuma, a ćelije istovremeno ne mogu da koriste kalcijum tamo gde je potreban. U tom trenutku ulazi drugi, često zaboravljeni mineral, magnezijum.

Kalcijum i magnezijum nikada ne funkcionišu odvojeno. Oni su partneri suprotnosti. Kalcijum steže, magnezijum opušta. Kalcijum aktivira kontrakciju, magnezijum omogućava relaksaciju. Kalcijum stabilizuje strukturu, magnezijum omogućava protok energije. Kada je njihov odnos narušen, telo gubi ritam između napetosti i opuštanja.

Nutritivni biheviorizam: Šta je starije, kokoška ili jaje?
Zašto psi pasu travu i kako im pomoći kod problema sa varenjem?
Kalcijumova školjka i oslobađanje napetosti kroz pokret psa

Kada magnezijum omogući protok, telo se oslobađa stiska kalcijuma.

 

Kako nutritivni disbalans menja ponašanje psa?

Kod pasa pod hroničnim stresom često dolazi do gubitka magnezijuma. Nervni sistem ga troši brže nego što može da se nadoknadi. Kako magnezijum opada, kalcijum ostaje bez regulatora. Počinje da se taloži, da izlazi iz ravnoteže i da pravi rigidnost umesto stabilnosti.

Pas tada može pokazivati naizgled kontradiktorne simptome. Njegove reakcije postaju nepredvidive, čas usporene i povučene, čas nagle i preterane. Mišići ostaju u hroničnoj napetosti, dok je stvarna energija organizma niska. Pas može brzo planuti ili se jednako brzo povući, jer tolerancija na stres postaje veoma mala. Organizam više ne upravlja energijom kroz ravnotežu, već kroz zaštitu, pokušavajući da preživi tako što ograničava protok i prilagođava se unutrašnjem opterećenju umesto da ga reguliše.

U tom stanju najveća greška koju možemo napraviti jeste dodavanje još kalcijuma.

I upravo tu dolazimo do opasnog mesta savremene ishrane pasa. Ideja da jedna formula može odgovarati svim psima suprotna je samoj prirodi organizma, jer psi nisu isti, njihove potrebe nisu iste i njihova fiziologija nikada ne funkcioniše identično. Industrija je, međutim, izgradila model u kome se univerzalna rešenja nude kao sigurnost. Suplementi, obogaćene hrane, mineralni dodaci i čak prirodne namirnice često se dodaju prema opštim preporukama, bez razumevanja individualnog stanja psa. Takvi industrijski dodaci ne uzimaju u obzir da svaki organizam ima sopstveni mineralni odnos, sopstveni nivo stresa i sopstvenu sposobnost iskorišćenja nutrijenata. Kada se minerali dodaju naslepo, oni ne popravljaju balans nego ga mogu dodatno poremetiti. Ono što je za jednog psa podrška, za drugog može postati opterećenje.

Upravo iz tog nesklada nastaje veliki deo problema koje danas viđamo na svakom koraku, od hronične anksioznosti i digestivnih smetnji do metaboličkih poremećaja koji se pojavljuju uprkos “najkvalitetnijoj” hrani i najboljim namerama vlasnika. Jer telo ne reaguje na ono što unosimo, nego na ono što može da iskoristi.

Ako je magnezijum nizak, ako je nervni sistem pod stresom, ako su regulacioni mehanizmi iscrpljeni, dodatni kalcijum ne ulazi u funkciju. On se taloži. U tkivima. U zglobovima. U krvnim sudovima. Na zubima.

Zašto nutritivni biheviorizam i kalcijumova školjka traže razumevanje?

Ponekad vlasnik vidi pogoršanje koje ne može da objasni. Pas postaje rigidniji, sporiji, probava se menja, pojavljuju se upale ili metabolički problemi. Hrana deluje kvalitetno, suplementi pažljivo birani, ali telo reaguje suprotno očekivanom. Razlog nije loša namera. Razlog je pogrešan trenutak.

Organizam pod stresom prvo traži ravnotežu, a tek onda gradivni materijal. Kada preskočimo taj redosled, čak i najbolja namera može postati opterećenje. U ekstremnim slučajevima, dugotrajno narušavanje mineralnog odnosa može dovesti do ozbiljnih metaboličkih poremećaja koji za psa postaju životno ugrožavajući.

Zato odnos kalcijuma i magnezijuma nije pitanje količine nego komunikacije unutar tela. To je odnos između zaštite i fleksibilnosti, između oklopa i života. Kada je balans prisutan, pas ima stabilnost bez rigidnosti. Snagu bez napetosti. Smirenost bez povlačenja. Kada nije, telo bira sigurnost umesto vitalnosti i počinje da gradi svoju školjku.

Naš zadatak nije da razbijemo tu školjku silom dodataka, nego da razumemo zašto je nastala. Jer organizam psa nikada ne greši. On se uvek prilagođava onome što dobija. A prava ishrana počinje tek kada naučimo da slušamo tu prilagodbu, umesto da je preglasamo novim suplementom.

Čitamo se.

Nutritivni biheviorizam: Šta je starije, kokoška ili jaje?

Nutritivni biheviorizam: Šta je starije, kokoška ili jaje?

Kada govorimo o ponašanju pasa, gotovo uvek polazimo od pretpostavke da je ponašanje uzrok, a ne posledica. Pas laje jer je neposlušan. Pas vuče jer nije treniran. Pas reaguje jer je “takav”. I onda tražimo rešenja u korekciji, disciplini, tehnikama, metodama.

Ali retko ko postavi pitanje koje menja pravac cele priče: da li ponašanje oblikuje telo ili telo oblikuje ponašanje?

Drugim rečima, šta je starije, kokoška ili jaje? Da li pas reaguje zato što je naučio da reaguje, ili reaguje zato što njegova biohemija ne može drugačije?

Biohemija pre psihologije: Šta je zapravo Nutritivni Biheviorizam?

Tu počinje ono što zovem nutritivni biheviorizam.

Ideja da ponašanje psa ne možemo razumeti bez razumevanja njegove ishrane, mineralne ravnoteže, energetskog kapaciteta i nervnog sistema. Jer pas ne reaguje samo psihološki. Reaguje biohemijski.

U centru tog biohemijskog prostora stoji odnos natrijuma (Na) i kalijuma (K). Dva minerala koja većina vlasnika povezuje sa hidratacijom, ali retko ko sa percepcijom realnosti.

Natrijum i kalijum regulišu električni naboj ćelije. Oni određuju kako nervni impuls nastaje, kako putuje i kako se završava. Drugim rečima, oni određuju kako pas doživljava svet koji ga okružuje.


Percepcija realnosti kroz odnos Na i K

Kada je njihov odnos stabilan, nervni sistem ima jasnoću. Pas vidi nadražaj, obrađuje ga i reaguje proporcionalno. Ima kapacitet da uči, da se smiri, da primi informaciju bez preplavljivanja.

Ali kada taj odnos izađe iz ravnoteže, percepcija se menja:

  • Nizak natrijum (Na): Često povezan sa adrenalnim zamorom i hroničnim stresom, donosi sliku psa koji nema unutrašnje gorivo za suočavanje sa svetom. Deluje nesigurno, povučeno, anksiozno. Nije da ne želi interakciju, nego nema biohemijsku platformu za nju.

  • Visok kalijum (K) u odnosu na natrijum: Pojačava reaktivnost. Nervni sistem ulazi u stanje hiperbudnosti. Nadražaji postaju glasniji nego što jesu. Pas reaguje brže, impulsivnije, nekada i agresivnije. To nije neposlušnost, nego prenadražen nervni sistem.

U oba slučaja, mi gledamo ponašanje. A pas živi mineralni odnos.

Vaspitanje pasa: Zašto vaš pas bira hranu sa ulice umesto vas?
Nutritivni biheviorizam i balans natrijuma i kalijuma u činiji

Vi držite ključ: Svaki sastojak u činiji je informacija za nervni sistem vašeg psa.

 

Paradoks treninga: Zašto komande ne rade bez minerala?

I tu nutritivni biheviorizam dobija svoje najdublje značenje. Jer hrana ne oblikuje samo telo, nego i percepciju. Hrana utiče na nadbubrežne žlezde koje regulišu natrijum. Hrana utiče na ćelijsku energiju koja određuje odnos kalijuma. Hrana utiče na stresni odgovor, na oporavak, na stabilnost nervnog sistema.

Pas koji nema stabilan odnos natrijuma i kalijuma ne vidi svet isto kao pas koji ga ima. Jedan vidi pretnju gde je nema. Drugi ne vidi signal gde postoji. Jedan reaguje pre nego što obradi. Drugi se povlači pre nego što pokuša.

I tada dolazimo do paradoksa savremenog sveta pasa. Vodimo psa kod trenera. Koristimo metode, korekcije, kazne. Tražimo poslušnost od nervnog sistema koji nema biohemijski kapacitet za stabilnost. To je kao da tražimo od čoveka sa teškim umorom da bude spontan, društven i emotivno otvoren.

Nutritivni biheviorizam zato postavlja drugačiji redosled:

  1. Prvo stabilnost, pa ponašanje.

  2. Prvo minerali, pa komande.

  3. Prvo percepcija, pa korekcija.


Zašto vlasnik drži ključ idealnog jelovnika?

Ali ključ tog procesa ne drži proizvodnja hrane. Ne drži trener. Ne drži veterinar. Drži vlasnik.

Jer jedino vlasnik odlučuje šta ulazi u činiju. Jedino vlasnik može da posmatra kako hrana utiče na energiju, san, reakcije, fokus. Jedino vlasnik može povezati obrok i ponašanje. Idealni jelovnik ne nastaje iz formule, nego iz odnosa.

Kada vlasnik razume kako natrijum i kalijum oblikuju percepciju, kako minerali oblikuju nervni sistem, kako hrana oblikuje ponašanje, tada prestaje da traži brza rešenja i počinje da gradi stabilnost. I tada pitanje “šta je starije, kokoška ili jaje” dobija odgovor.

Ponašanje i biohemija hrane jedno drugo. Ali prvi potez uvek dolazi iz činije. Jer pas se ponaša onako kako njegov nervni sistem može da podrži. A nervni sistem podržava samo ono što dobije kroz mineralni balans.

Zato jedino vlasnik drži ključ idealnog jelovnika. I jedino vlasnik može pretvoriti hranu u alat harmonije, a ne samo sitosti.

Čitamo se.

Članak je prvobitno objavljen kao kolumna na portalu Svet Plus

Ne propustite besplatan priručnik  koji će vam pomoći da uredite svoj odnos sa psom.

Pridružite se Viber grupi Pure Love and Harmony